TRADICIJA

Rudina ja najvrednije nalazište u požeškom kraju gdje su otkriveni temelji male romaničke crkve i benediktinske opatije sv. Mihovila iz 12. stoljeća. Ovaj utvrđeni kompleks ispod padina Psunja predstavlja jedan je od najvažnijih sakralnih spomenika srednjeg vijeka u Slavoniji. Romanička crkva sv. Mihovila sa kamenim klesancima (konzolama) – čuvenim rudinskim glavama, predstavlja najbogatije ostvarenje romaničke plastike u kontinentalnoj Hrvatskoj. Mnogi vrijedni nalazi kao što su pronađeni natpisi – prvi hrvatski natpis pisan latinicom – BRAT IAN, glagoljski natpis koji označava 1129. godinu, latinski natpis i bosančica iz 15. stoljeća ukazuju na izuzetnu važnost ovog objekta. Više..
specific period

Vinograd

Vinogradi u kojima beremo grožđe smješteni su u Požeško-pleterničkom vinogorju ispod obronaka Papuka, a vina proizvedena od grpožđa proizvođača s kojima surađujemo u Vinogorju Kutjevo, na osunčanim južnim padinama Krndije. Visinska razlika u vinogradima je između između 200 i 300 metara. Uz godišnje padaline koje se kreću od 500 do 800 mm kiše po četvornom metru - klima, podneblje i vremenski uvjeti pružaju izvrsne uvjete za ekološki uzgoj vinove loze. Veliki šumski sklopovi Krndije i Papuka štite vinorodne položaje smještene na brežuljcima Šnjegavić, Dulje, i prirodnom amfiteatru Rudine, od ponekada i tijekom ljeta oštrih sjevernih vjetrova.

Požeška dolina

Požešku dolinu te obronke Krndije i Papuka za uzgoj vinove loze prepoznali su još Iliri, a benediktinci i cisterciti koji su na ova područja došli početkom 13. stoljeća u Kutjevu su 1232. godine osnovali vinski podrum, a na Rudinama samostana. U dalekoj prošlosti Požešku dolinu prekrivalo je Panonsko more, a padine Krndije, Papuka i lokacije naših vinograda u to su vrijeme bile pjeskovite plaže, dok su Panonskim morem plivala morska bića čiji se fosili danas pronalaze u tlu mnogih vinograda.
One more period

Rudinske glave

Rudina ja najvrednije nalazište u požeškom kraju gdje su otkriveni temelji male romaničke crkve i benediktinske opatije sv. Mihovila iz 12. stoljeća. Ovaj utvrđeni kompleks ispod padina Psunja predstavlja jedan od najvažnijih sakralnih spomenika srednjeg vijeka u Slavoniji. Romanička crkva sv. Mihovila sa kamenim klesancima (konzolama) – čuvenim rudinskim glavama, predstavlja najbogatije ostvarenje romaničke plastike u kontinentalnoj Hrvatskoj. Mnogi vrijedni nalazi kao što su pronađeni natpisi – prvi hrvatski natpis pisan latinicom – BRAT IAN, glagoljski natpis koji označava 1129. godinu, latinski natpis i bosančica iz 15. stoljeća ukazuju na izuzetnu važnost ovog objekta.